Hrvatski pravni centar izradio je Nacionalni izvještaj o sustavu azila za 2025. godinu u sklopu projekta „Pristup teritoriju Republike Hrvatske – pravna podrška i podizanje kapaciteta“, koji financijski podupire UNHCR. Izvještaj donosi detaljan pregled ključnih zakonodavnih i institucionalnih promjena koje su obilježile sustav azila i privremene zaštite, ali i statističke podatke.
Izdvajamo najbitnije događaje i podatke, a detaljnije možete pročitati u samom izvještaju:
Zakonodavne i institucionalne promjene:
• U 2025 stupile su na snagu izmjene i dopune Zakona o međunarodnoj i privremenoj , te Zakona o strancima.
• Usvojen je Plan upravljanja migracijama i azilom RH za razdoblje do 2030. godine, zajedno s Akcijskim planom do 2027.
• Izvještajno razdoblje obilježilo je i institucionalno restrukturiranje unutar Ministarstva unutarnjih poslova. Osnovan je Sektor za međunarodnu zaštitu kao zasebna organizacijska jedinica koja obuhvaća specijalizirane službe i odjele za postupke, integraciju, prihvat i poslove povezane s Dublinskom uredbom.
Ključni statistički podaci:
• Privremena zaštita za raseljene osobe iz Ukrajine: Podnesena su 3.532 nova zahtjeva za privremenu zaštitu, od čega je privremena zaštita odobrena za 3. 054 osoba tijekom izvještajnog razdoblja. Neovisno o godini podnošenja zahtjeva za privremenu zaštitu, privremena zaštita odobrena je za ukupno 3.181 osobu tijekom 2025.
• Pad broja namjera za međunarodnu zaštitu: Broj osoba koje su izrazile namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu pao je 44%, s 26.776 u 2024. na 14.928 u 2025.
• Vodeće zemlje podrijetla tražitelja međunarodne zaštite: Najveći broj tražitelja međunarodne zaštite bio je iz Rusije (3.227), Turske (2.597), Afganistana (1.365), Egipta (1.364) i Sirije (1.253).
• Dublinski sustav i transferi: Zaprimljeno je 14.882 ulaznih zahtjeva (od čega se 77,6% odnosi na ponovni prihvat), a realizirana su 1.364 dolazna transfera u Hrvatsku, pri čemu prednjače povratci iz Njemačke (572), Francuske (178) i Švicarske (172). S druge strane, Hrvatska je uputila 3.425 odlaznih zahtjeva, te je realizirano 28 transfera iz Hrvatske u druge zemlje.
• Ograničenje slobode kretanja i detencija: Tijekom 2025 doneseno je 130 odluka o ograničenju slobode kretanja, a 122 tražitelja međunarodne zaštite su smješteni u prihvatne centre za strance koji su zatvorenog tipa (95 u Prihvatni centar za strance u Ježevu, 3 u Tovarniku te 24 osobe u Trilju).
• Hrvatska kao tranzitna zemlja: Podaci ukazuju da je Hrvatska za velik broj tražitelja međunarodne zaštite i dalje tranzitna zemlja. Od 14.928 izraženih namjera, samo je 1.236 tražitelja međunarodne zaštite podnijelo svoj prvi zahtjev za međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. Većina tražitelja i dalje napušta prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite unutar 24 sata od dolaska.
• Broj odobrenih zaštita: Ministarstvo unutarnjih poslova donijelo je 1.493 rješenja vezano za odobrenje statusa međunarodne zaštite, pri čemu je zaštita odobrena za 25 osoba (24 je dobilo status azila, a 1 supsidijarnu zaštitu).
• Izazovi integracije: U području integracije i dalje postoje izazovi, pogotovo kada je riječ o učenju hrvatskog jezika, stambenom zbrinjavanju i pristupu zdravstvenoj skrbi. Unatoč izazovima, bilježi se nastavak suradnje državnih institucija, lokalne samouprave i organizacija civilnog društva kroz brojne projekte koji potiču društvenu koheziju i dugoročno uključivanje osoba s odobrenom zaštitom u hrvatsko društvo.
Više pročitajte u izvještaju:
