Pravo na obiteljski život jedno je od temeljnih ljudskih prava. Ipak, državljani trećih zemalja koji dolaze u Hrvatsku radi zaposlenja često su odvojeni od svojih najbližih. Takva razdvojenost pogađa sve članove obitelji.
Upravo zato europsko i hrvatsko zakonodavstvo prepoznaje važnost obiteljskog jedinstva. Strani državljani koji zakonito borave i rade u Hrvatskoj, pod određenim uvjetima, mogu ostvariti pravo na spajanje s članovima svoje obitelji. Iako su uvjeti i postupak za ostvarivanje tog prava zakonski uređeni, sam postupak može biti složen i dugotrajan, stoga je važno razumjeti tko može ostvariti to pravo, koji se članovi obitelji mogu pridružiti te kako sam postupak izgleda.
Tko ima pravo na spajanje obitelji?
Pravo na spajanje obitelji uređeno je prvenstveno Zakonom o strancima, te odgovarajućim podzakonskim aktima.
Državljanin treće zemlje koji u Hrvatskoj boravi neprekidno dvije godine na temelju važeće dozvole za boravak i rad može se spojiti s članovima svoje uže obitelji tj. s bračnim ili izvanbračnim drugom; maloljetnim zajedničkim djetetom bračnih i izvanbračnih drugova, životnih partnera ili neformalnih životnih partnera te maloljetnim djetetom svakog od njih, njihovim maloljetnim zajedničkim posvojenim djetetom odnosno maloljetnim posvojenim djetetom svakog od njih koje nije u braku, kao i maloljetnim djetetom životnog ili neformalnog životnog partnera ili njegovim maloljetnim posvojenim djetetom koje nije u braku.
Iznimno, maloljetno dijete može se spojiti s roditeljima i prije isteka dvije godine ako njegova oba roditelja imaju izdanu dozvolu za boravak i rad. Također, isto se odnosi i na maloljetno dijete samohranog roditelja.
Dodatno, prema Zakonu o strancima, moguće je odobriti spajanje i s drugim srodnicima, ako za to postoje osobni ili ozbiljni humanitarni razlozi.
Kako izgleda postupak?
Sam postupak spajanja obitelji sastoji se od dvije faze:
- odobravanja privremenog boravka, te
- izdavanja dugotrajne (D) vize.
1. Podnošenje zahtjeva za privremeni boravak
Prvi korak u postupku je podnošenje zahtjeva za odobrenje privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji kojeg podnosi član obitelji koji se želi spojiti sa stranim radnikom u Hrvatskoj u nadležnom hrvatskom veleposlanstvu ili konzulatu, prije samog ulaska u Republiku Hrvatsku. Ako tom članu obitelji nije potrebna viza za ulazak u Hrvatsku, on zahtjev može predati i u nadležnoj policijskoj postaji ili upravi kada se već nalazi u Hrvatskoj. Sve isto vrijedi i za maloljetno dijete.
Ipak, ako oba roditelja u trenutku podnošenja zahtjeva imaju izdanu dozvolu za boravak i rad, ili je jedan roditelj ima, a drugi je nepoznat, umro, proglašen umrlim, lišen roditeljske skrbi ili potpuno odnosno djelomično lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, zahtjev za odobravanje privremenog boravka za maloljetno dijete može se podnijeti u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji u Hrvatskoj.
Uz ostale dokumente koje je potrebno priložiti (npr. valjanu putnu ispravu, dokaz o sredstvima za uzdržavanje i zdravstvenom osiguranju, potvrdu o nekažnjavanju iz matične države) osobe moraju dokazati i postojanje obiteljskog odnosa i priložiti odgovarajuće dokumente (npr. vjenčani list, rodni list, dokazi o izvanbračnoj zajednici). Dodatno, član obitelji koji se spaja sa stranim radnikom ne smije imati zabranu ulaska i boravka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska. Nakon što veleposlanstvo RH zaprimi zahtjev za privremeni boravak s pratećom dokumentacijom, sve se prosljeđuje nadležnoj policijskoj upravi ili postaji u Hrvatskoj, koja donosi odluku. Ako je odluka pozitivna, privremeni boravak može se odobriti na vrijeme do godine dana te ga je potrebno produljiti svake godine.
2. Dugotrajna (D) viza
Nakon što se odobri privremeni boravak, drugi korak u postupku je podnošenje zahtjeva za dugotrajnu vizu kojeg član obitelji (oprez, ne strani radnik koji je već u Hrvatskoj) mora podnijeti u hrvatskom veleposlanstvu ili konzulatu. Hrvatsko veleposlanstvo ili konzulat odluku o dugotrajnoj vizi donosi u roku 15 dana, uz mogućnost produljenja tog roka do najviše 45 dana ako za to postoje opravdani razlozi.
Nakon što se članu obitelji odobri dugotrajna viza, on može doći u Republiku Hrvatsku gdje će po dolasku, kao završnu stavku, morati u policijskoj postaji prijaviti boravište te predati zahtjev za izdavanje dozvole boravka (biometrijska isprava).
Koji izazovi se najčešće pojavljuju?
Iako je postupak spajanja obitelji jasno propisan, obitelji koje pokreću ovaj postupak često se susreću s brojnim preprekama. To uključuje: nemogućnost prikupljanja dokumenata u zemljama podrijetla gdje institucije često ne funkcioniraju; dugotrajnost i složenost postupka kao i nedostatak informacija o postupku i potrebnim koracima, velike udaljenosti između zemlje podrijetla tj. zemlje gdje taj član obitelji živi i nadležnih hrvatskih veleposlanstava i konzulata ili vanjskih pružatelja usluga gdje se podnose zahtjevi; visoke troškove prijevoda i legalizacije dokumenata, te visoke troškove putovanja u samom postupku te pri konačnom dolasku u Hrvatsku.
Zbog svega toga mogu proći mjeseci ili čak i godine dok se obitelj ponovo ne okupi. Jednom kada strani radnik ponovno živi s članovima svoje obitelji u Hrvatskoj, veće su šanse za uspješnu integraciju.
Zato je važno da se postupci vode pažljivo, uz razumijevanje svih okolnosti i prepreka na koje obitelji nailaze.
Informiranje o postupku
Dodatne informacije o postupku spajanja članova obitelji sa stranim radnikom u Hrvatskoj dostupne su na našoj web stranici u obliku videa koji su prevedeni na nekoliko jezika (engleski, bengalski, hindu, neplaski i filipinski (tulong)) : https://www.hpc.hr/2025/04/17/pravna-pomoc-i-informacije-za-strane-radnike/ , a osobe nam se mogu obratiti i putem email adrese hpc@hpc.hr ili putem telefona +3854854934.