Potpore propisane Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine 152/2022, 34/2025; dalje: Zakon) uključuju vremenske potpore (dopusti, poštede od rada i propisano vrijeme za njegu i brigu o djetetu), te novčane potpore (naknade plaća, novčane naknade, novčane pomoći i jednokratne novčane pomoći za novorođeno dijete).
Tijelo nadležno za odlučivanje o pravima je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, osim ako za pojedina prava nije drugačije propisano Zakonom.
Važno je za naglasiti da novčane potpore ostvarene prema Zakonu ne mogu biti predmetom ovrhe ili osiguranja, osim prema odluci suda ili nadležnog tijela centra za socijalnu skrb radi koristi djeteta za koju su ostvarena.
Ovdje ćemo navesti pojedine naknade koje određeni korisnici mogu ostvariti u slučaju korištenja prava, međutim treba napomenuti i da (samo)zaposleni roditelj (koji na dan koji prethodi danu započinjanja prava ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja u trajanju od najmanje 6 mjeseci neprekidno ili 9 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine) za vrijeme korištenja prava ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu 159% proračunske osnovice.
Korisnici
Korisnici rodiljne i roditeljske potpore mogu biti djetetov roditelj ili njemu izjednačena osoba koji sukladno Zakonu:
- na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju,
- na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju;
- ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju;
- je poljoprivrednik koji u RH obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac odnosno ako poljoprivrednu djelatnost obavlja u obliku samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva te ako je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada ili kao korisnik prava na mirovinu;
- u skladu s propisima o tržištu rada ima priznat status nezaposlene osobe;
- je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju RH ili osoba koja se prema propisima o socijalnoj skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je redoviti učenik odnosno redoviti student ili korisnik koji nema uvjete za ostvarenje statusa korisnika iz prije navedenih osnova, a ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora može biti i posvojitelj koji ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prema svom radno-pravnom statusu, osim ako Zakonom nije drukčije propisano. To mogu biti, primjerice, skrbnik maloljetnog djeteta kojem je rješenjem nadležnog tijela to dijete povjereno na svakodnevnu skrb ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb ili koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb, prema svom radno-pravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.
Korisnik u smislu Zakona može biti i zaposleni ili samozaposleni udomitelj, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako tom djetetu pruža uslugu smještaja.
Neka od prava korisnika na rodiljne i roditeljske potpore
Pojedini korisnici (npr. roditelji i s njima izjednačene osobe koji temeljem zapošljavanja i samozapošljavanja imaju status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju), mogu ostvariti pravo na: rodiljni dopust, očinski dopust, roditeljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta, stanku za dojenje djeteta, dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete, slobodan radni dan za prenatalni pregled, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju, mirovanje radnog odnosa odnosno djelatnosti na temelju koje je stekao status osiguranika do treće godine života djeteta.
Korisnici prava na rodiljni dopust, očinski dopust, roditeljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta, za vrijeme korištenja propisanih prava ovisno o njihovu radno-pravnom statusu ostvaruju i prava na naknadu plaće ili novčanu naknadu. Posvojitelji, na osnovi pravomoćnog rješenja o posvojenju imaju pravo, prema svom radno-pravnom statusu, na posvojiteljski dopust, dopust drugog posvojitelja ili posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu, a za to vrijeme imaju pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu ili novčanu pomoć.
Zasnivanje radnog odnosa ili započinjanje obavljanja djelatnosti te zasnivanje radnog odnosa s drugim poslodavcem tijekom korištenja prava koji nema za svrhu obavljanje poslova u skladu s ugovorom o radu odnosno obavljanje djelatnosti već isključivo ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore, nije dopušteno.
Rodiljni dopust
Trudnica / majka, ima pravo na rodiljni dopust u trajanju od 28 dana prije dana očekivanog poroda do navršenih šest mjeseci života djeteta. Rodiljni dopust sastoji se od obveznog i dodatnog roditeljskog dopusta.
Obvezni rodiljni dopust korist se u neprekidnom trajanju od 98 dana (28 prije očekivanog poroda te 70 dana nakon rođenja djeteta). Iznimno, ovisno o zdravstvenom stanju i stanju trudnoće, može se početi koristiti i 45 dana prije očekivanog poroda.
Nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta moguće je pisanom izjavom rodiljni dopust prenijeti na oca djeteta uz njegovu prethodnu pisanu suglasnost u cijelosti ili u vremenski ograničenom trajanju. Ako je dijete prerano rođeno, dodatni rodiljni dopust produljuje se za onoliko dana za koliko je dijete prerano rođeno (s time da se smatra se da je to slučaj ako se dijete rodi prije 259. dana trudnoće).
Dodatni rodiljni dopust može se koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena i to onoliko koliko je to pravo koristila do navršenih šest mjeseci života djeteta, a najduže do navršenih devet mjeseci života djeteta.
Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena, naknada plaće iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđenu prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Očinski dopust
Zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo na očinski dopust u neprekidnom trajanju od 20 radnih dana za jedno dijete, tj. 30 radnih dana u slučaju rođenja većeg broja djece, a koje pravo je moguće iskoristiti do navršenih 6 mjeseci života djeteta pod uvjetom da u isto vrijeme ne koristi koje drugo pravo iz Zakona, te se navedeno pravo može koristiti neovisno o radno-pravnom statusu majke.
Za vrijeme korištenja prava na očinski dopust naknada plaće iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđenu prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Roditeljski dopust
Roditeljski dopust počinje od dana navršetka šest mjeseci djeteta te se može koristiti do osme godine života djeteta. Navedeno pravo mogu ostvariti (samo)zaposleni otac i majka, pod uvjetom da je u trenutku rođenja majka (samo)zaposlena ili u drugim Zakonom propisanim slučajevima. Pravo na roditeljski dopust (samo)zaposleni roditelji koriste u jednakim dijelovima osim ako je drugačije propisano.
(Samo)zaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 8 mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete, a 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete.
Pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja, svaki u trajanju od četiri ili 15 mjeseci, s time da svaki roditelj zadržava dva mjeseca roditeljskog dopusta koja ne može prenijeti na drugog roditelja, a mogu ga koristiti pojedinačno, istodobno ili naizmjenično po dogovoru. Ipak, ako roditeljski dopust iskoristi samo jedan roditelj, on se koristi u trajanju od 6 mjeseci za prvo ili drugo rođeno dijete, odnosno 28 mjeseci za blizance, treće ili svako sljedeće.
Roditeljski dopust može se koristiti u cijelosti ili u dijelovima i to najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 30 dana.
Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust naknada plaće za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 680% proračunske osnovice mjesečno.
Pravo na roditeljski dopust može se koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta, a tada naknada plaće iznosi 220% proračunske osnovice mjesečno.
Dopust u slučaju smrti djeteta
U slučaju rođenja mrtvog djeteta, ili ako dijete umre prije proteka rodiljnog ili roditeljskog dopusta, ima pravo na rodiljni dopust odnosno pravo nastaviti koristiti roditeljski dopust još tri mjeseca računajući od dana rođenja mrtvog djeteta odnosno od smrti djeteta, a najduže do osme godine od dana rođenja djeteta. Ovo pravo ima i (samo)zaposleni otac djeteta koji u trenutku smrti koristi rodiljni ili roditeljski dopust, a otac koji očinski dopust nije iskoristio ima pravo na korištenje ili nastavak korištenja očinskog dopusta do isteka šest mjeseci, s time da pravo koristi računajući od dana rođenja mrtvog djeteta odnosno od dana smrti djeteta.
Za vrijeme korištenja dopusta, naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće, a koja za puno radno vrijeme ne može iznositi više od 680% proračunske osnovice mjesečno.
Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačanje njege djeteta
Nakon što je roditeljski dopust iskorišten u cijelosti ili pravo na rad s polovicom radnog vremena, jedan od roditelja, na prijedlog izabranog doktora zdravstvene zaštite predškolske djece ili obiteljske (opće) medicine, prema nalazu nadležnog tijela vještačenja Zavoda ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ako je djetetu zbog njegova razvoja i zdravlja potrebna pojačana briga i njega. Ovo se pravo može koristiti najduže do treće godine života djeteta.
Ovo pravo moguće je koristiti samo ako oba roditelja imaju status (samo)zaposlenog roditelja ili (samo)zaposleni roditelj koji sam brine o djetetu i njeguje ga, odnosno pod uvjetom da drugi roditelj koji nema status (samo)zaposlenog roditelja, zbog svog psihofizičkog stanja ne može pružiti pojačanu brigu i njegu djetetu.
Za vrijeme korištenja ovog prava, novčana naknada iznosi 159% proračunske osnovice.
Ovaj tekst ne predstavlja pravni savjet, pa se obavezno savjetujte s pravnim stručnjakom u vašem konkretnom slučaju.