Hrvatski pravni centar izradio je Nacionalni izvještaj o sustavu azila za 2024. godinu u sklopu projekta „Pristup teritoriju Republike Hrvatske – pravna podrška i podizanje kapaciteta“, koji financijski podupire UNHCR.
Izdvajamo najbitnije događaje koji su obilježili sustav azila i privremene zaštite u 2024. godini, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, a o kojima se možete detaljnije informirati u samom izvještaju:
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stupio je na snagu 11. veljače 2025., omogućujući produljenje privremene zaštite nakon 4. ožujka 2025. za još jednu godinu ili dok god postoji potreba, o čemu odlučuje hrvatska Vlada na temelju odluke Vijeća Europske unije. Osim toga, izmjene predviđaju donošenje akta strateškog planiranja za provedbu sustava upravljanja azilom i migracijama (usklađenog s Uredbama EU 2024/1351 o upravljanju azilom i migracijama i 2024/1359 o krizi i višoj sili) te proširenje opsega mjera solidarnosti u skladu s člankom 56(2) Uredbe o upravljanju azilom i migracijama.
- U 2024. godini Republika Hrvatska zabilježila je smanjenje nezakonitih prelazaka granice za 58% u usporedbi s 2023. Nadalje, zabilježen je pad broja tražitelja međunarodne zaštite za 61%, pri čemu je 26 776 osoba izrazilo namjeru za međunarodnu zaštitu. Izvješće pravobraniteljice za 2024. godinu također ističe pad broja podnesenih pritužbi u vezi s pushbackovima, no nevladine organizacije I dalje nastavljaju bilježiti informacije o prijavljenim pushbackovima.
- Što se tiče Dublinskog postupka, 89% više osoba vraćeno je u Hrvatsku u usporedbi s 2023. godinom, dok su se odlazni transferi povećali za 50%.
- U 2024. godini Služba za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite izdala je 11% više odluka kojima se ograničava sloboda kretanja u usporedbi s 2023. godinom. Kao i u 2023. godini, nisu korištene alternative detenciji.
- U 2024. godini 71 osoba dobila je azil (42% više nego u 2023.), od kojih je 19 muškaraca (27%), 20 dječaka (28%), 13 žena (18%) i 19 djevojčica (27%). U usporedbi s 2023. godinom, kada su samo dvije osobe dobile supsidijarnu zaštitu, u godini taj je status dodijeljen devetero osoba (tri muškarca, tri dječaka, dvije žene i jedna djevojčica), što predstavlja povećanje od 350%.
- Upravni sudovi zabilježili su 265% više podnesenih tužbi na odluke MUP-a o podnesenim zahtjevima za međunarodnu zaštitu u usporedbi s prethodnom godinom.
- U 2024. godini zabilježen je porast od 31% u broju djece koja su izrazila namjeru traženja međunarodne zaštite u usporedbi s 2023. godinom. Od 26 776 osoba koje su izrazile namjeru traženja međunarodne zaštite, 1 980 su bila djeca bez pratnje ili odvojena od roditelja, uključujući 1 614 dječaka i 66 djevojčica. To predstavlja povećanje od 30% u odnosu na 2023. godinu, kada je registrirano 1 516 tražitelja azila djece bez pratnje. Međutim, samo ih je 19 podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu u 2024. godini.
- Broj zahtjeva za privremenu zaštitu smanjio se za 25%, na 3716 zahtjeva u usporedbi s 4956 u 2024. godini. Stopa prihvaćanja zahtjeva podnesenih u 2024. godini iznosila je 91%, u usporedbi s 95% u 2023. godini.
- Na dan 31. prosinca 2024., 103 raseljene djece iz Ukrajine ostalo je pod zaštitom skrbnika, prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, dok podaci Ministarstva unutarnjih poslova, međutim, navode da je do kraja u Hrvatskoj boravilo 216 djece bez roditeljske pratnje s privremenom zaštitom.
Hrvatski pravni centar aktivno je angažiran u hrvatskom sustavu azila od 2003. godine kao provedbeni partner Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice u Hrvatskoj (UNHCR) te sustavno prati zakonodavstvo i njegovu primjenu u praksi u području azila, na temelju čega se od 2010. godine izrađuju nacionalni izvještaji o sustavu azila. U izvještaj su uključeni javno dostupni podaci i podaci koje su HPC-u dostavila različita javna tijela, međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva, uključujući podatke nadležnih ministarstava dostavljenih UNHCR-u.