Hrvatski pravni centar izradio je Nacionalni izvještaj o sustavu azila za 2023. godinu u sklopu projekta „Pristup teritoriju Republike Hrvatske – pravna podrška i podizanje kapaciteta“, koji financijski podupire UNHCR.
Izdvajamo najbitnije događaje koji su obilježili sustav azila i privremene zaštite u 2023. godini, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, a o kojima se možete detaljnije informirati u samom izvještaju:
- Nakon tri godine pregovora, u prosincu 2023. Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o Paktu o migracijama i azilu. Konačno usvajanje Pakta uslijedilo je u proljeće 2024.
- Od 1. siječnja 2023. Hrvatska je pristupila Schengenskom prostoru i Eurozoni što je dovelo do promjena u graničnim prijelazima, uključujući ukidanje unutarnjih kontrola kopnene i morske granice s Hrvatskom. Hrvatska sada primjenjuje odredbe schengenske pravne stečevine iz Odluke Vijeća (EU) 2022/2451 u svojim interakcijama s drugim državama članicama.
- U rujnu 2023. Europsko vijeće najavilo je produljenje privremene zaštite za osobe raseljene iz Ukrajine, produživši je do 4. ožujka 2025. Slijedom toga, hrvatska Vlada provela je ovu odluku, produživši trajanje privremene zaštite do 4. ožujka 2025.
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stupio je na snagu 1. travnja 2023., što predstavlja poboljšanje nacionalnog pravnog okvira kako za međunarodnu tako i za privremenu zaštitu.
- U 2023. godini Republika Hrvatska bilježi značajan porast neregularnih ulazaka od 37% u odnosu na 2022. godinu. Dodatno, bilježi se porast broja tražitelja međunarodne zaštite u odnosu na prethodnu godinu za 429%. Ukupno 68.114 osoba izrazilo je namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Što se tiče pushbackova, izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. ukazuje na značajan pad broja podnesenih pritužbi, iako je krajem godine zabilježen porast. Osim toga, podaci Danskog vijeća za izbjeglice (Danish Refugee Council) pokazuju da se broj prijavljenih pushbackova smanjio za 4% u 2023., u usporedbi s 2022.
- Unatoč velikom broju tražitelja međunarodne zaštite zabilježenom u 2023. godini, zadržala se percepcija Hrvatske kao tranzitne zemlje, pri čemu je 97% tražitelja međunarodne zaštite odlučilo nastaviti put u druge europske države. Naime, samo 2,6% od ukupnog broja tražitelja međunarodne zaštite u konačnici je podnijelo zahtjev za azil u Hrvatskoj, dok brojke za 2022. pokazuju da je ukupno 21% tražitelja podnijelo zahtjev nakon što su izrazili namjeru za podnošenje zahtjeva za azil.
- U vezi s postupcima koji se provode u skladu s Uredbom (EU) br. 604/2013 za utvrđivanje kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (Dublinska uredba), u odnosu na provedene dolazne transfere, bilježi se porast od 437% u odnosu na 2022. godinu, dok su odlazni transferi veći za 1100% u odnosu na prethodnu godinu.
- U prošloj godini, za 50 osoba odobren je azil, a dvjema supsidijarna zaštita. Usporedbom broja odobrenih statusa međunarodne zaštite u 2022. i 2023. godini, ne uzimajući u obzir ukupan broj tražitelja međunarodne zaštite, vidljivo je da je broj odobrenih statusa međunarodne zaštite u 2023. godini veći za 147% u odnosu na prethodnu godinu. Iako je stopa priznavanja porasla u odnosu na prethodnu godinu, i dalje je ispod europskog prosjeka od 43%.
- Upravni sudovi postupali su u 13,5% više upravnih sporova povodom žalbi na rješenje MUP-a o zahtjevima za međunarodnu zaštitu, u odnosu na prethodnu godinu. Broj drugostupanjskih žalbi pred Visokim upravnim sudom manji je za 10,5 posto.
- U 2023. zabilježen je porast od 154,5% u odnosu na djecu koja su izrazila namjeru traženja međunarodne zaštite u odnosu na 2022. Od 12.150 djece, 1.516 je bilo bez pratnje, što predstavlja povećanje od 242% u odnosu na prethodnu godinu.
- Unutar sustava privremene zaštite tijekom prošle godine primjetan je značajan pad broja zahtjeva, točnije 75% manje podnesenih zahtjeva, s 4.956 osoba koje su podnijele zahtjev za privremenu zaštitu, u odnosu na 2022. godinu kada je zahtjev podnijelo 19.885 osoba. Stopa prihvaćanja zahtjeva podnesenih u obje godine bila je prilično slična, 98% od podnesenih zahtjeva u 2022. je odobreno, dok je za zahtjeve podnesene u 2023. taj udio bio 95%.
- Podaci o djeci bez pratnje pokazuju da je do 31. prosinca 2023. u Hrvatsku iz Ukrajine stiglo 534 djece bez pratnje roditelja. Međutim, većina te djece stigla je u RH u pratnji odrasle osobe, koja je ubrzo nakon dolaska imenovana skrbnikom.
- U 2023. godini bilježi se blagi porast u odnosu na 2022. godinu u broju osoba s odobrenom privremenom zaštitom koje su odlučile boraviti u privatnom aranžmanu. Samo 6% bilo je smješteno u prihvatnim i kolektivnim smještajnim centrima, 11% u privatnom smještaju subvencioniranom od države i 83% u privatnom smještaju o vlastitom trošku, dok brojke za 2022. godinu bilježe 8% u prihvatnim i kolektivnim smještajnim centrima, 15% u privatnom smještaju koji subvencionira država i 77% u privatnom smještaju o vlastitom trošku.
- Civilno društvo i međunarodne organizacije provodile su brojne aktivnosti usmjerene na unapređenje postojećeg sustava, povećanje dostupnosti usluga za pojedince i njihovo osnaživanje, širenje suradnje između samih organizacija, podizanje svijesti javnosti i jačanje kapaciteta ključnih dionika. Nadalje, nacionalna su tijela nastavila razvijati sustav migracija i međunarodne zaštite u skladu s pravnom stečevinom.
Hrvatski pravni centar aktivno je angažiran u hrvatskom sustavu azila od 2003. godine kao provedbeni partner Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice u Hrvatskoj (UNHCR) te sustavno prati zakonodavstvo i njegovu primjenu u praksi u području azila, na temelju čega se od 2010. godine izrađuju nacionalni izvještaji o sustavu azila. U izvještaj su uključeni javno dostupni podaci i podaci koje su HPC-u dostavila različita javna tijela, međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva, uključujući podatke nadležnih ministarstava dostavljenih UNHCR-u.
Izvještaj je trenutno dostupan na engleskom jeziku.