Pripadnici kojih skupina su relativno najčešće viktimizirani zločinima iz mržnje? Koja su kaznena djela najzastupljenija u ovoj skupini djela? Kako definirati prekršaje iz mržnje? Koji su primjeri dobre prakse, a što problemi i nedosljednosti u procesuiranju predmeta zločina iz mržnje? Do koje se mjere u postupanju policije i pravosudnih tijela koriste dostupni mehanizmi za zaštitu prava žrtava?
Ovo su samo neka od pitanja na koja smo ponudili odgovore kroz provedbu projekta „IRIS- Unapređenje borbe protiv nesnošljivosti kroz istraživanje, izradu preporuka i obuku“.
Rezultati istraživanja prikazani su u završnom istraživačkom izvješću “Zločin iz mržnje u Hrvatskoj – Empirijsko istraživanje slučajeva u razdoblju od 2013. do 2018. godine”.
Na temelju rezultata istraživanja i konzultacija s dionicima, izrađene su Preporuke za unapređenje odgovora na zločine iz mržnje i Preporuke za poboljšanje suradnje OCD-a, policije i pravosudnih tijela, a koje su dostupne na sljedećim poveznicama:
Projekt financira Europska unija putem programa „Prava, jednakost i građanstvo“.
Sadržaj ovog dokumenta predstavlja isključivo stavove autora i samo su oni za njega odgovorni. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za način na koji će informacije sadržane u ovom dokumentu biti korištene.