Plaća je jedno od ključnih prava zajamčenih Zakonom o radu (NN br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23). Unatoč tome, brojni radnici u Hrvatskoj i dalje se suočavaju s problemima poput kašnjenja ili neisplate plaće. Takve situacije otvaraju pitanje poštivanja radničkih prava i odgovornosti poslodavaca. Ovdje pojašnjavamo osnovne pojmove vezane uz plaću te postupke koji su radnicima na raspolaganju u slučaju neisplate.
Što je plaća i od čega se može sastojati
Plaća predstavlja primitak koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti plaću radniku, kao i platiti pripadajuće doprinose i ostala davanja na temelju plaće.
Plaća se može sastojati od:
- osnovne, odnosno ugovorene plaće,
- dodataka, koji obuhvaćaju novčane primitke ostvarene temeljem posebnih propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu (a odnose se npr. na otežane uvjete rada, prekovremeni, noćni rad, rad nedjeljom ili blagdanom, te uvećanja za staž i radnu uspješnost),
- ostalih primitaka, koje poslodavac isplaćuje u novcu ili naravi na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu.
Vrste plaće
U Republici Hrvatskoj razlikuje se bruto i neto plaća.
Bruto plaća predstavlja ukupni iznos koji poslodavac izdvaja za radnikovu plaću. U taj iznos uključeni su:
- neto iznos – iznos koji se radniku stvarno isplaćuje na račun,
- te porezi i doprinosi koje poslodavac uplaćuje državi u ime radnika (primjerice, doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje).
Neto plaća je iznos koji se radniku stvarno isplaćuje na račun – to jest stvarni dohodak nakon što se od bruto iznosa odbiju svi propisani doprinosi i porezi.
Minimalna plaća za 2025. godinu iznosi 970 eura bruto, dok je odlukom Vlade RH određeno da se minimalna bruto plaća za 2026. godinu povećava na 1.050 eura.
Isplata plaće
Poslodavac je dužan isplatiti plaću, naknadu plaće i ostale primitke najkasnije petnaestog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
Ako poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, dužan je do kraja mjeseca radniku dostaviti obračun plaće. Taj obračun ima snagu ovršne isprave na temelju koje se može zatražiti isplata neisplaćene plaće.
U slučaju kada poslodavac ne želi izdati valjani obračun plaće, radnik ima pravo podnijeti prijavu Inspekciji rada Državnog inspektorata. Prijava se može podnijeti poštom, elektroničkom poštom ili putem obrasca na mrežnim stranicama Državnog inspektorata: https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83. Tamo se nalaze i obrasci koji olakšavaju podnošenje prijave, kao i adresar područnih ureda s radnim vremenom i kontaktima.
Neisplata plaće
U slučaju neisplate plaće, radnik ima pravo zatražiti provedbu ovrhe na novčanim sredstvima poslodavca putem Financijske agencije (FINA).
Postupak se pokreće osobnim dolaskom u poslovnicu FINA-e ili slanjem potrebne dokumentacije poštom. Radnik je pritom dužan dostaviti obračun o neisplati plaće i zahtjev za izravnu naplatu (obrazac je dostupan na stranici: https://www.fina.hr/javne-usluge-za-gradane/ovrhe).
Ako poslodavac ne dostavi obračun plaće, pa time nije moguće pokrenuti ovršni postupak, radnik može pokrenuti parnični postupak protiv poslodavca pred nadležnim sudom. Isto pravo postoji i u slučaju djelomične isplate plaće.
Kršenje ostalih prava iz radnog odnosa
U slučaju kršenja nenovčanih prava iz radnog odnosa, radnik ima pravo u roku od 15 dana od primitka odluke kojom se pravo krši zatražiti od poslodavca preispitivanje te odluke.
Poslodavac se mora očitovati u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva. Ako se u tom roku ne očituje ili odbije zahtjev, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zatražiti zaštitu prava pred nadležnim sudom.
Vrlo je važno da ako radnik ne podnese prigovor poslodavcu u propisanom roku, gubi pravo na sudsku zaštitu tog prava.
Zaključak
Plaća nije samo mjesečna obveza poslodavca, već temeljno pravo svakog radnika zajamčeno Zakonom o radu. Iako su slučajevi kašnjenja ili neisplate plaće i dalje prisutni, postoje jasno propisani mehanizmi zaštite koji omogućuju radnicima ostvarenje svojih prava – od prijave inspekciji rada do izravne naplate putem FINA-e ili pokretanja sudskog postupka.
Poznavanje zakonskih prava i postupaka prvi je korak u njihovoj zaštiti, a pravovremena reakcija ključna je za očuvanje sigurnosti i dostojanstva svakog radnika.