Vrlo je vjerojatno da 2013. godine Hrvatska postaje članicom EU čije je vrijednosno-institucionalno obilježje određeno prihvaćenim konceptom dobrog upravljanja (good governance). Taj je koncept mixtum compositum tradicionalnih europskih vrijednosti (odgovornosti, jednakosti, pravednosti, zakonitosti, transparentnosti, participacije) i naglašenih vrijednosti neoliberalizma (učinkovitosti, djelotvornosti, štedljivosti). Globalna dominacija neoliberalizma i u europskom kontekstu stavlja te vrijednosti na prvo mjesto. Pokretački instrumenti neoliberalizma – deregulacija, privatizacija, kompeticija – izazivaju krizu globalnih razmjera koju ne može izbjeći niti Europa. Stoga je Europska unija suočena sa sve većom neizvjesnošću i upitnosti u pogledu načina i metoda njezine redukcije. Prema tome ni Hrvatska, opterećena vlastitim neizvjesnostima rješavanja onog dijela krize koji je endogenog porijekla, ne može zanemariti suočavanje s neizvjesnostima koje obilježavaju Europsku uniju. Ako je neoliberalizam svojim instrumentima i metodama uzrokovao krizu, očito je da se iz krize ne može izaći korištenjem istih instrumenata i metoda. Reafirmacija tradicionalnih europskih vrijednosti čini se kao mogući izlaz iz krize, bez preuzimanja većeg rizika. U toj situaciji uloga civilnog društva izgleda sve važnijom, a partnerski odnos s državom i cjelokupnim javnim sektorom postaje conditio sine qua non.
Zadaća Hrvatskoga pravnog centra (HPC) u navedenoj situaciji slijedi iz već ranije utvrđene njegove vizije Hrvatske kao društva vladavine prava u kojem se sva ljudska prava štite i unaprjeđuju. Iako su sva ljudska prava važna, u ovom razdoblju treba dati prioritet zaštiti socijalnih prava, s naglaskom na distributivnoj pravdi. U tom smislu, prioritetni cilj HPC-a je inicirati i artikulirati socijalne politike jer nema drugog načina rješavanja problema. Iniciranje javne politike podrazumijeva uspostavu kontakata s tijelima javne vlasti kako bi se ideje i prijedlozi stavili na dnevni red odlučujućih tijela. Poseban je zadatak HPC-a jačanje pozicije civilnog društva kroz afirmaciju strukturiranog dijaloga u formuliranju, provođenju, nadzoru i evaluaciji javnih politika. Strukturirani dijalog podrazumijeva određivanje prava, obveza i odgovornosti obiju strana u svakoj fazi policy procesa.
Pored navedenog prioritetnog cilja, HPC će se i nadalje zalagati za:
- pravno zagovaranje – u cilju podizanja standarda zaštite ljudskih prava;
- monitoring rada tijela javne vlasti – u cilju doprinošenja primjeni načela zakonitosti i dobrog upravljanja u postupanju tih tijela;
- pravnu edukaciju – u cilju doprinošenja širenju pravnog znanja i stvaranja nezavisne i visoko profesionalne pravne struke.
- Pored djelovanja prema tijelima javne vlasti kao prioritetnoj ciljanoj grupi, HPC-a će nastaviti djelovati:
1. Prema građankama i građanima:
- poticanjem razvijanja svijesti nevladinih organizacija i građanki/a o važnosti njihove uloge u procesu odlučivanja (decision-making process),
- informiranjem o pravima i pružanjem pomoći građankama/ima, građanskim inicijativama i udrugama.
2. Prema struci:
- doprinošenjem širenju pravnog znanja i kulture,
- doprinošenjem prihvaćanju i širenju profesionalnog i moralnog kodeksa struke.
Metoda i sadržaj rada ovisit će o naravi projekta:
- Public policy projekti, odnosno projekti s public policy elementima, što podrazumijeva kreiranje i/ili sudjelovanje u kreiranju javnih politika, izradu pravnih rješenja za provođenje izabrane javne politike, te praćenje i utjecaj u implementaciji i evaluaciji politike.
- Projekti usmjereni na praćenje i reagiranje na pojave u pravnom životu, što podrazumijeva kritičko praćenje rada zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti te reagiranje na propise, odnosno njihovu primjenu, prvenstveno podnošenjem zakonodavnih i ustavnosudskih inicijativa, pružanjem pravne pomoći i strateškom litigacijom.
Napomena: Strategiju 2013 – 2017 usvojila je Skupština HPC-a na svojoj sjednici održanoj 24. svibnja 2012.