Informiranje o pravima i obvezama građanima/ama postaje sve važniji dio svakodnevnice, jer se zakoni i propisi tiču svih aspekata društva te se s obzirom na sve kompleksniji način života koji prožima sve više međuljudskih odnosa, građani/ke posljedično susreću i sa sve više nedoumica u odnosu na različita pravna pitanja koja izazivaju njihovu pažnju i zahtijevaju pravnu pomoć.
Hrvatski pravni centar u skladu sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći, pruža odgovarajuću primarnu pravnu pomoć.
Kroz rad pravnog savjetovališta uočeno je da se veći broj upita građana/ki kroz polovicu 2024. godine odnosio na pitanja iz radnog, stvarnog, obveznog, ovršnog i obiteljskog prava, te se kroz postavljene upite građani/ke često informiraju o načinu prestanka radnog odnosa, nastup zastare potraživanja/dugovanja, (ne)plaćanja uzdržavanja, prava i obaveze u slučaju razvoda braka, zemljišnoknjižne upise i slično.
Tako se primjerice građani/ke vrlo često u okviru upita koji se tiču obvezno-pravnih i ovršnih upita, suočavaju s potrebom razjašnjenja instituta zastare. Kako bi se utvrdio točan trenutak nastupa zastare potraživanja/dugovanja, potrebno je raspolagati svim relevantnim informacijama s obzirom da nastup zastare potraživanja ovisi o nizu faktora.
Prvenstveno je potrebno naglasiti da važeći Zakon o obveznim odnosima (35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) poznaje relativnu, ali ne i apsolutnu zastaru potraživanja/dugovanja, pa u nastavku slijedi nekoliko kraćih informacija u odnosu na potraživanja na koja bi se primjenjivao Zakon o obveznim odnosima.
Kako bi se utvrdio trenutak nastupa zastare, uvijek je bitno utvrditi koji rok zastare se primjenjuje na konkretno potraživanje kao i primjerice utvrditi dan kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obaveze.
Ovisno o vrsti tražbine kao i ispravama kojima u odnosu na tražbinu raspolaže vjerovnik (npr. ugovor, presuda, zadužnica itd.), rok zastare može biti znatno drugačiji (npr. jedna godina, tri godine, pet godina, deset godina…)
Isto tako, s obzirom da je riječ o relativnoj zastari, potrebno je utvrditi je li zastara prekinuta radnjama vjerovnika (npr. poduzimanjem radnje pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine) ili dužnika (npr. priznanjem duga) iz tog odnosa, te je li zastara potraživanja npr. ponovno počela teći.
Osim prekida zastare, Zakon o obveznim odnosima poznaje i institut zastoja zastare koji također može utjecati na određivanje trenutka nastupa zastare, pa tako zastara ne teče npr. između bračnih drugova ili osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici dok ta zajednica postoji, ali i u drugim raznim situacijama.
Isto tako, važno je reći u slučaju da se u odnosu na pojedinu tražbinu vodi neki sudski postupak, u takvom parničnom ili ovršnom postupku stranka koja se poziva na zastaru tražbine u postupku na odgovarajući način mora ukazivati na nastup zastare, obzirom da na to sud ne pazi po službenoj dužnosti.
Za utvrđenje nastupa zastare potraživanja potrebno je pored prije navedenih utvrditi i druge relevantne činjenice koje jesu ili mogu biti od utjecaja na nastup zastare tražbine, a time i na mogućnost uspjeha pojedinca prilikom zahtijevanja ispunjenja pojedine tražbine.
Ovaj tekst ne predstavlja pravni savjet, pa se obavezno savjetujte s pravnim stručnjakom u vašem konkretnom slučaju.